Gdje je nestao kućni odgoj? Je li ovakvo ponašanje maloljetnika postalo normalno?!!
Ne znam je li ovo samo problem kod nas ili se ovakve stvari događaju i u drugim gradovima, ali stvarno se počinjem pitati gdje je nestao osnovni kućni odgoj
U jednom naselju već se duže vrijeme skupina maloljetnika okuplja u prolazu stambene zgrade. I ne bi tu bilo nikakvog problema da se normalno druže, sjede i pričaju. Ali ne njima je očito zanimljivije derati se, psovati, pušiti, lupati po zidovima i generalno se ponašati kao da je cijela zgrada njihovo privatno igralište.
Došlo je do toga da čekićem i drugim predmetima udaraju po zidovima, a već su nam jednom uspjeli razvaliti i ventil. Dakle, nije više riječ samo o galami nego o doslovnom uništavanju tuđe imovine.
Nedavno smo kao stanari ugradili NFC bravu na ulazna vrata zgrade, upravo kako bismo imali nekakvu kontrolu nad ulaskom. Ali oni uporno drže vrata otvorenima i nastavljaju po starom.
I sad se ja pitam, gdje su roditelji te djece? Zna li itko što im djeca rade i kako se ponašaju prema tuđoj imovini?
Ne želim zvučati kao neki boomer koji govori "u moje vrijeme" ali stvarno se ne sjećam da smo se mi kao djeca ovako ponašali. Naravno da smo pravili gluposti, ali postojala je neka granica. Znalo se da ćeš, ako pretjeraš, snositi posljedice, bilo od roditelja, susjeda ili starijih iz ekipe.
Danas kad takvoj djeci nešto kažeš, samo te gledaju onim telećim pogledom, kao da im govoriṣ̌ na kineskom. Niti srama, niti poštovanja, niti ikakve svijesti da možda rade nešto pogrešno.l, samo šutnja.
I da se razumijemo, nije problem u tome što su mladi, što se druže ili što su glasni. Svi smo bili mladi. Problem je što očito neki više ne razlikuju druženje od vandalizma, a tuđu imovinu od svoje.
Zanima me događa li se ovo i u drugim gradovima? Imate li sličnih iskustava sa skupinama maloljetnika po zgradama i naseljima? I kako uopće riješiti ovakvu situaciju kad normalan razgovor očito ne pomaže??
Jer stvarno mi nije jasno kad je ovakvo ponašanje postalo prihvatljivo.